Budizam

Što je budizam?

Okus oslobođenja

Budizam, Buddhin nauk ili kako ga sami budisti nazivaju Buddhadharma je učenje o probuđenju. Nastalo je na temelju Buddhinog iskustva probuđenja i uvida u pravu prirodu života te detaljno opisuje put koji do njega vodi. Budistička tradicija nastajala je i razvijala se kroz mnoge vjekove i različite kulture. Krasi ju izuzetno bogatstvo i velika raznolikost škola, učenja, metoda i praksi. Njena središnja poruka je i danas vrlo jasna, i jednako relevantna za naš doživljaj života kao što je to bila i prije više od 2500. godina.

Budizam je jedna od tri velike svjetske religije koja je nastala na tlu sjeverne Indije prije više od 2500 godina. Osnivač budizma, ili po njegovim riječima onaj koji je učenje samo nanovno otkrio, je Šakyamuni Buddha. Buddha nije osobno ime već titula koja označava budnog ili probuđenog, onog koji se probudio iz sna o životu i vidi stvarnost onakvu kakva zaista jest. 

Pročitamo li Buddhine govore upućene njegovim učenicim, ili razgovore koje je vodio, vidjet ćemo da su pitanja na koja je odgovarao u ista ili vrlo slična pitanjima koja i mi danas postavljamo. Budizam se zato smatra univerzalnim učenjem koje nije određeno stranom svijeta s koje dolazi, već se obraća čovjeku i onome što je u životu temeljno i neovisno o geografskoj, etničkoj, kulturnoj ili društvenoj pripadnosti. Uzimajući nezadovoljstvo i trajnu težnju za srećom i sigurnošću kao zajednički nazivnik svekolikog ljudskog iskustva, Buddha je ukazao na uzroke nezadovoljstva, ustanovio da ih je moguće ukloniti i pokazao put kojim to učiniti.

Buddhin Plemeniti put moralnosti, meditacije i mudrosti nije samo promijenio živote onih koji su ga slijedili, već se njegov utjecaj odrazio i na ostala područja društvenog i kulturnog života zemalja u kojima se budizam udomaćio. Budizam je širio duh nenasilja, tolerancije, prijateljstva, blagonaklonosti, poštovanja prirode i ostalih oblika života.

Temeljna
shvaćanja

Loša i nepovoljna djela koja činimo nisu posljedica naše izvorno zle prirode, već dolaze iz neznanja o prirodi života. Iz neznanja nastaju pohlepa i odbojnost, a iz njih sve ostale negativne emocije poput ljutnje, želje za povređivanjem, straha, zavisti, ljubomore, prianjanja, nestrpljenja i uznemirenosti koji ljudski život čine nesigurnim, teškim i bolnim, a ljudske odnose neskladnima i zamršenima.

Da bismo izašli iz stanja takve duboke uronjenosti u tokove života čije kretanje često ne razumijemo i nad kojima imamo malu ili nikakvu vlast, budizam nas upućuje kako smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i razumijevanja, te njegovanjem pozitivnih emocija uzeti konce života u vlastite ruke.

Drugim riječima, da bismo započeli duhovni razvoj čiju kulminaciju budizam vidi u konačnom postignuću budastva, trebamo prije svega postati istinsko ljudsko biće. To znači izgraditi samopouzdanje, objediniti energiju, osvijestiti prirodu svojeg djelovanja i njegove posljedice. Odnosno, usvojiti određena moralna načela vladanja i imati jasnu viziju svojeg daljnjeg duhovnog razvoja. To nadalje znači otpustiti mnoge nepotrebne napetosti i strepnje i započeti slobodniji, skladniji, smisleniji i sretniji život. To nije dalek i nedostižan ideal, njemu vode već prvi koraci na Buddhinom putu moralnosti, meditacije i mudrosti. Izreka kaže – “Kao što veliki ocean na površini, u sredini i pri dnu ima samo jedan okus, okus soli, tako i Dharma na početku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus, okus oslobođenja.”

Iskustvo
onkraj riječi

Budizam ne nudi učenje u koje treba vjerovati, niti služi produbljavanju znanja o stvarnosti samo tog znanja radi. Budizam upućuje što činiti, omogućujući tako stvarnu i cjelovitu promjenu. Kao što je rekao Buddha, kada je netko pogođen strijelom, nije mu najpreče saznati tko je strijelu odapeo, iz koje je kaste ili od kakvog je drveta izrađen luk – najpreče je strijelu izvaditi i spasiti si život. Bez obzira na to što budistička misao nerijetko seže do dubina teško dostižnih drugim religijskim i filozofskim sustavima, ni u jednom trenutku ne gubi niti napušta tu osnovnu svrhu.

Sredstva filozofije su riječi, logika i razum. Budizam, služeći se tim sredstvima, vodi iskustvu koje je onkraj riječi, onkraj logike i onkraj razuma, vodi nas istini o prirodi stvarnosti koja nadilazi sva gledišta, čak i ona koje sam budizam drži ispravnima. To je iskustvo slobode od patnje i uvjetovanosti u kojem se otkriva naša prava priroda bezgranične mudrosti i suosjećanja.

Saznajte više u našim programima koji uključuju cjeloviti pristup razvoju moralnosti, meditacije i mudrosti budističkog puta.